Početna Događanja Vladika Grigorije uručio orden Svetog Jovana Vladimira Ostoji Borkoviću

Vladika Grigorije uručio orden Svetog Jovana Vladimira Ostoji Borkoviću

Ostoja Borković dobio orden Svetog Jovana Vladimira
Foto: arhiva Eparhija nemačka

Prve nedelje posle Vaskrsenja Hristovog, posvećene Svetom apostolu Tomi, u porti diseldorfskog sabornog hrama Svetoga Save, služena je Sveta arhijerejska Liturgija. Evharistijskim sabranjem načalstvovao je Njegovo Preosveštenstvo Episkop Diseldorfa i Nemačke G. Grigorije. Sasluživali su sveštenici protojerej Neđeljko Đokić, paroh frankfurtski, protojerej-stavrofor Danilo Radmilović paroh diseldorfski, jerej Aleksandar Sekulić, paroh diseldorfski i đakon Aleksandar Debljak.

„Sabrani vernici imali su jedinstvenu priliku da prisustvuju ceremoniji dodele ordena Svetoga Jovana Vladimira gospodinu Ostoji Borkoviću, za žrtvu, ljubav i predanost koju već skoro pola veka pokazuje i dokazuje prema svojoj Crkvenoj opštini u Diseldorfu, kao i za pretrpljena stradanja od strane Ustaša tokom Drugog svetskog rata. Gospodinu Ostoji orden je uručio Episkop Diseldorfa i Nemačke G. Grigorije odobrenjem Svetoga arhijerejskog Sinoda pod predsedništvom Njegove Svetosti Patrijarha Porfirija“, saopšteno je u Eparhiji nemačkoj.
Na stranici eparhije se nalaze i kratka biografija Ostoje Borkovića:

Rođen je 10. oktobra 1937. godine  u selu Turjaku (opština Bosanska Gradiška), od oca Ostoje i majke Stane (rođeno Šokčević). Porodica Borković brojala je šestoro dece, tri sestre i tri brata. Kao petogodišnji dečak zajedno sa članovima svoje porodice, davne 1942. godine, biva zarobljen od strane Ustaša u Gornjim Podgradcima. Svoj dugi stradalni put Ostoja je prešao od planine Kozare, preko Stare Gradiške i Mlake, do zloglasnog Jasenovca i Siska i konačno Donje Letine, kada je dečak Ostoja, tada već osam godina star, poznao lice svoga oca koji ga je svugde tražio. 

Jula 1969. dolazi na ove prostore. Iste godine na Ilindan, Ostoja se priključio bogoslužbenoj zajednici Srpske pravoslavne crkve u Diseldorfu (tada u Verstenu), čiji je aktivni član do današnjeg dana. Od 1984. do 1986. sve vreme je učestvovao u izgradnji hrama ispred koga danas stojimo. Njegovu žrtvu, rad i trud prepoznali su i prethodni arhijereji, te je odlikovan arhijerejskom Gramatom zahvalnosti od strane Episkopa Konstantina i Episkopa Sergija. Ostoja je bio i ostao tutor i ktitor Crkvene opštine Diseldorf, stoji na sajtu eparhije.

Ujedno prenosimo i besedu episkopa Grigorija o Nedelji Tominoj