Početna Događanja Obeleženo 87 godina od smrti Mihajla Pupina

Obeleženo 87 godina od smrti Mihajla Pupina

Na Pupinovom grobu
Foto: konzulat RS u Njurorku

Povodom 87.-godišnjice upokojenja velikog srpskog naučnika i humaniste Mihajla Pupina prošle održan je pomen na groblju Vudlon u Bronksu u Sjedinjenim američkim državama. Obeležavanju godišnjice, pored sveštenstva i predstavnika Generalnog konzulata Republike Srbije u Njujorku, prisustvovao je predsednik Srpske narodne odbrane iz Čikaga Dragan Vujošević, članovi Kulturno-umetničkog društva Drina iz Patersona, veliki broj građana Srbije i američkih država, a jedan od prisutnih doputovao je iz dalekog Idvora, rodnog mesta Mihajla Pupina.

Pomen su služili otac Đokan Majstorović, starešina crkve Svetog Jovana Krstitelja u Patersonu, i otac Milan Dragović, starešina crkve Svetog Save u Njujorku. Članovi KUD Drina izveli su kraći prigodni program.

„Konzul-žeran Generalnog konzulata Republike Srbije u Njujorku Olgica Vlačić podsetila je prisutne na to koliko je Pupin bio ponosan na svoju otadžbinu i svoje srpsko poreklo, ali isto tako i na svoju američku domovinu, gde je nastavio da stvara, da predaje na prestižnom američkom Univerzitetu Kolumbija, kao i da bude počasni konzul Srbije u SAD. Istovremeno srpski i američki naučnik, pronalazač i filantrop na svom primeru pokazao je da Srbi u SAD ne treba da se opredeljuju između dva nacionalna identiteta, već da je moguće u isto vreme biti i dobar Srbin i dobar Amerikanac i voleti obe zemlje na način na koji je to činio Mihajlo Pupin“, istaknuto je stanici Ministarstva spoljnih poslova.

Predsednik Srpske narodne odbrane u Čikagu Dragan Vujošević u svom obraćanju istakao je da je upravo Mihajlo Pupin bio prvi predsednik Srpske narodne odbrane (SNO), najstarijeg srpskog udruženja u Americi, osnovanog davne 1914. godine. Vujošević se osvrnuo na Pupinov doprinos organizaciji srpske dijaspore u Americi, kao i na brojne aktivnosti u cilju odbrane i pomoći Srbiji tokom Prvog svetskog rata, a posebno na Pupinov diplomatski doprinos, kroz poznanstvo, saradnju i prijateljstvo sa tadašnjim američkim predsednikom Vudroom Vilsonom, što je kao jedan od rezultata imalo i to da njegovo rodno mesto Idvor nakon rata bude deo Kraljevine Srbije.