Početna Zanimljivosti Sećanje na Ristu Marjanović, najvećeg srpkog fotografa

Sećanje na Ristu Marjanović, najvećeg srpkog fotografa

Rista Marjanović, srpski fotograf, zahvaljući kome imamo slike sa ratišta iz Balkanskih ratova, Prvog svetskog, zapise Beograda između dva rata….
Foto: Vikipedija

Na današnji dan je 1969. godine u porodičnoj kući u ulici Valtazara Bogišića u beogradskom naselju Senjak preminuo je najveći srpski fotograf, Rista Marjanović. Bio je, kako su mnogi istakli, majstora svog posla i jedan od sto najvećih Srba svih vremena. Zahvaljujući njemu se danas uživa u nebrojenim i zaista  jedinstvenim snimcima predratnog Beograda.  Rođen je u Šapcu, 1885. kao sin žitnog trgovca Dragojla Marjanovića, poreklom iz Radenkovića. Imao je starijeg brata Dušana, profesora matematike, i mlađeg Kostu, farmaceuta.

Pred Prvi balkanski rat 1912. radio je kao urednik za ilustracije američkog lista Njujork Herald za Evropu. Te godine iza sebe je ostavio svetsku karijeru u Parizu, odbacio globalni uspeh, „došao u blato Balkana da u krvi, tifusu, gladi i smrti zabeleži oslobođenje, a zatim Golgotu i Uskrs male kraljevine čijem narodu je do srži pripadao. I nijednog trenutka nije posumnjao u svoju odluku“.

Tokom Prvog svetskog rata snima bitke na Ceru, Kolubari… potom i povlačenje srpske vojske kroz Albaniju. 1915. Evropske novine objavljivale su snimke i izvještaje sa bojišta koje je Marjanović pravio i pisao. Vrhovna komanda ga je poslala u Francusku, gde je objavljivao snimke sa bojišta. Na izložbi ratnih fotografija u Parizu 1916. izlagao je, koja su kasnije prikazana i u Sjedinjenim američkim državama i u Ujedinjenom Kraljevsku. Sa Solunskog fronta je ponovo izveštavao s bojišta. Odlazi na front kao ratni izvještač srpske Vrhovne komande.

Odbio je saradnju sa Nemcima i kvislinzima  1941. godine. Tokom drugog svetskog rata nastavio je da snima u da snima u tajnosti. Oktobra 1944. Snimao je ulazak partizana u Beograd. Za njega su mnogi rekli da je „iza sebe ostavio svetsku karijeru u Parizu, i odbacio globalni uspeh, došao u blato Balkana da u krvi, tifusu, gladi i smrti zabeleži oslobođenje, a zatim Golgotu i Uskrs male kraljevine čijem narodu je do srži pripadao. I nijednog trenutka nije posumnjao u svoju odluku. Zahvaljujući Risti Marjanoviću mi danas poznajemo „iz prve ruke“ neke od najvažnijih trenutaka sopstvene prošlosti. Zato što se nije bojao metka i bolesti, našu istoriju nam niko drugi kasnije nije „crtao“ i tumačio“.

Poslije Drugog svetskog rata radio je u agenciji Tanjug. O njemu je 2019. godine snimljen dokumentarni film „Rado ide Srbin u vojnike”.

Snimao je beogradske prizore i čitav niz dešavanja i u međuratnom periodu. Mnoge fotografije nastale su  u crno-beloj tehnici, ali on prvi počinje od druge polovine 1930ih, da koristi redovno i film u boji. Često je lutajući gradom slikao mnoge gradske ambijente, ali i događaje na Dvoru i različite manifestacije – vašare, defilee, praznike…

Njegove fotografije mogu se pogledati u knjizi „Neviđeni Beograd u objektivu Riste Marjanovića 1936-1946“.

Beograd iz ugla Riste Majranovića 1930.-ih godina
Foto: Rista Marjanović
Vašar na Topčideru, takođe1930.-ih godina
Foto: Rista Marjanović
Knez Mihailova 1930.-ih godina
Foto: Rista Marjanović