Početna Opšte Dan državnosti Srbije

Dan državnosti Srbije

U Srbiji se danas obeležava Dan državnosti, na praznik Sretenje. 15. februara 1835. godine, usvojen je prvi ustav Srbije, i to na godišnjicu Prvog srpskog ustanka iz 1804. godine. Ustav Knjaževstva Srbije, donet na Sretenjskoj skupštini u Kragujevcu i bio je jedan od najmodernijih i najliberalnijih ustava svog doba. Ovim ustavom je u Srbiji ukinut feudalizam, a borba za punu nezavisnost države, iako je potrajala još neko vreme, nije nikad bila izvesnija.

Prvi ustav moderne Srbije, nazvan je Sretenjski po prazniku kad je izglasan voljom narodnih predstavnika 15. februara 1835. godine. Prilikom proglašenja „Konstitucije” koja je značajno ograničila njegovu vlast, knez Miloš Obrenović održao je besedu, poručivši: „Iz Ustava ćete videti da su opštenarodna prava koji će svaki Srbin uživati, prostrano, i onako opisana i razgranata kako ji samo čovečanstvo predpisuje. U njima ćete naći da je ličnost svakog Srbina slobodna, i da je svaki Srbin gospodar od svog imanja”. Evo nekoliko izabranih članova ovoga Ustava koji i danas, nakon 188 godina, nisu ni malo izgubili na savremenosti:

§ 111

Svaki Srbin i bez svake razlike jednak je pred zakonima Srbskim, kako u obrani, tako i u kazni na svim sudovima ot najmanjeg do najvećeg.

§ 112

Niko u Serbiji ne može se ni goniti ni zatvoriti, razvje po propisu zakona, i ot zakone i prirodne vlasti.

§ 113

Niko u Serbiji da ne stoji više ot tri dana u zatvoru, a da mu se ne javi krivica, za koju je zatvoren, i da se ne uzme na ispit.

§ 114

Niko u Serbiji ne može kaznjen biti, već po zakonu i po presudi nadležnoga suda.

§ 117

Svaki Srbin ima pravo birati način življenja svog po svojoj volji, samo koji nije na obštenarodnu štetu.

§ 119

Imanje svakog Srbina, bilo kakvo mu drago, jest neprikosnoveno. Ko se pokusi, dirnuti u tuđe  dobro i imanje, ili prisvajati  ga, ili  okrnjiti,  onaj  će  se  smatrati  za  narušitelja obštenarodne  bezbjednosti, bio on ko mu drago i ot kud mu drago.

Foto: Muzej Vuka i Dositeja

Na fotografiji: Zvršna, četrnaesta glava Sretenjskog ustava ispod koje je stavljen vladarski pečat i potisani su „Miloš T. Obrenović Knjaz Srbski / Po poveleniju Njegovoga Knjažeskoga Visočestva Jefrem Obrenović”

Izvor: Muzej Vuka i Dositeja

Naslovna fotografija: Srpska škola u Francuskoj, Italiji, Sloveniji i na Malti