Početna Događanja Svetosavska akademija u Parizu održana u svečanoj sali pariske opštine 16

Svetosavska akademija u Parizu održana u svečanoj sali pariske opštine 16

Jedna od najlepših pariskih sala – svečana sala opštine 16 ponovo je, kao i prošle godine, otvorila svoja vrata za predstavnike srpskog rasejanja u francuskoj prestonici sa okolinom, kako bi obeležili jedan od posebnih dana u godini – Savindan. Svetosavski dani u organizaciji Saveza Srba Francuske i udruženja Mondo Kult i Signi Art se u Parizu održavaju preko dve decenije, a u okviru ovih svečanosti dva dana su posvećena najmlađima, kada oni obeležavaju svoju školsku slavu. Tada, učenici, svečano obučeni i puni znanja izvode bogat program na srpskom jeziku, koji je posvećen njihovom zaštitniku, srpskom prosvetitelju i prvom arhiepiskopu Svetom Savi.

Reklama

Ovoga puta su, kao i prethodnih godina nastupili đaci – prvog srpskog školskog centra u Evropi Jelene Anžujska iz Pariza, kao i đaci Srpske škole Sveti Sava pri hramu Svetoga Save u Parizu. Prvobitno su nastavnici najavili dolazak učenika Srpskih dopunskih škola iz Pariza i Pariskog regiona, pa su onda povukli, uz komentar da deca nisu spremna?!? (o tome u odvojenom tekstu).


Foto: Rasejanje.info

Bogat recital, pesme, dramski prikazi, odlično izvođenje celokupnog programa davalo je posebnu dinamiku i đaci nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Tokom izvođenja muzičkih pesama često se moglo ćuti kako publika peva sa decom. Aplauzi su odzvanjali salom a dečiji osmesi i zadovoljstvo posle uspešnog nastupa punila su srca prisutnih. Nastavnica crkvene škole Sveti Sava Ljubica Burgić i kao i ceo tim kadra školskog centra Sveta Jelene Anžujska predvođena direktorskom Katarinom Mijić, dobro su pripremili decu, posebno onu iz mešovitih brakova i onu koja odrastaju u Francuskoj, već u četvrtoj generaciji.

Akademija je počela duhovno, Svetosavskom himnom, koju su po prvi put na jednoj ovakvom manifestaciji izveli članovi hora Justin Ćelijski, parohije Svete Petke u Bondiju, kraj Pariza. Teodor, Timotej i Sara Simonović, Luka Vučković, Teodora Krstić, Maksim Kostić, Jana Antić, Stefan Jovanović, Saša Stošić, Joni Đorđević i Georgije Sekulovski svojim divnim duhovnim pojanjem itekako su ovu manifestaciju učini posebnom pesmo „Sedam sati udara”, koju su izveli sa čuvenom i vrhunskom srpskom umetnicom Biljom Krstić. Pored učenika prisutnima se predstavio i svetski šampion u harmonici Đorđe Perić iz Bijeljine.

Po rečima organizatora, koji su tu od prvog dana, veće interesovanje predstavnika srpskog rasejanja i njihovih prijatelja nije vladalo za ovom manifestacijom. Svečana sala pariske opštine 16 nikada nije bila punija Srba i roditelja đaka drugih nacionalnosti, koji su došli da čuju, pozdrave i nagrade trud mladih učesnika. Bilo je tu gostiju prijatelja Srba ne samo iz 16.-og arondismana već i iz drugih mesta.


Foto: Rasejanje.info


Posebnost ove akademije je bila što se prisutnima obratio prvi čovek opštine 16, gradonačelnik Žeremi Redler. „Drago mi je, da mogu da vas pozdravim. Želeo bih da iskoristim ovu priliku da vam svima poželim divnu i srećnu 2026. godinu, kako vama prisutnima tako i vašim voljenima. Ponekad imamo tendenciju da kažemo „Srećna Nova godina” i „Dobro zdravlje” i to kažemo kao dobar dan, ali smo previše banalizovali reč „zdravlje”. Zaboravili smo njeno prvobitno značenje, posebno od krize izazvane kovidom. Treba da budemo svesni koliko je zdravlje važno i da više pažnje posvetimo njemu. Drago mi je da će vaša deca izvesti program. Želim da znate da ste ovde dobrodošli, želim da se osećate kao kod svoje kuće i da znate da možete da dođete ovde kad god želite”, naglasio je gradonačelnik Žaremi Redler. 

Petar Gojković, organizator ove manifestacije, je podvukao da je kontinuitet ovih Svetosavskih dana od izuzetnog značaja, i „da mi Srbi na ovaj način koračamo zajedno i pokazujemo svetu koliko smo jedinstveni u rasejanju”. David Jakovljević, predsednik Saveza Srba Francuske je između ostalog pohvalio rad svakog deteta, naglasivši da je dečiji talenat poseban i da on veoma ceni trud i rad svih.

Učenici škole Sveti Sava pri našoj crkvi na Simplonu su podsetili prisutne da je ova godina važna jer se u njoj obeležavaju dve važne godišnjice: 850 godina od rođenja Svetoga Save i 125 godina od Antoana de Sent Egziperija. Oni su na bini ispleli dugu priču i priredili detalj susreta malog princa Rastka i Egzperijevog Malog princa… Đaci škole Sveti Sava su u jednom delu programa imali i Đurđiku, nesuđenu verenicu Rastka Nemanjića.

„Zovem se Đurđija, a od milosti me prozvaše Đurđika. Na dvoru u Rasu, kao mlada vlastelinka, zagledala sam se u Rastka Nemanjića, koji bejaše lep, tih i večito zadubljen u knjige ispisane rukama kaluđera. Dok sam ja sanjala o braku i deci i našoj budućnosti, osetih da on u srcu nosi monaški poziv i zatražih da preda mnom otvori dušu kao pred sestrom. Tada mi Rastko reče da želi da se sjedini s Bogom, ne sa ženom. Još iste noći on pobeže iz dvora sa ruskim kaluđerima koji su krenuli put Svete Gore. Sledećeg dana dugo nisam izlazila iz svojih odaja, jer sam želela da se Rastkovo bekstvo što kasnije otkrije. Ne zaboravite ovo narodno predanje”, poručeno se sa bine.


Foto: Rasejanje.info

Tradicija je da se na kraju ovakvog događaja dodele i zahvalnice onima koji su itekako doprineli da Dani svetosavlja i srpske kulture očuvaju u francuskoj prestonici. Priznanja su uručena Davidu Jakovljeviću, Milojku Milanoviću, Stojanu Stevanoviću, Katarini Mijić, Ivici Nikolić i Biljani Krstić.

Predstavnici Saveza Srba Francuske su potom priredili koktel za sve prisutne, a pre početka manifestacije i jelo za svu decu učesnike.
Ova Svetosavska akademija će dugo ostati u sećanju po odličnoj dinamici programa, veselom i veoma umiljatoj dečici, po dobroj pripremljenosti, odličnom pojanju crkvenog hora Justin Ćelijski i po nastupu izuzetno talentovanog, ali i neočekivano zrelog mladog virtuoza na harmonici Đorđa Perića, koji svojim sviranjem prelazi granice „dječijeg talenta“ i sa svojih 15 godina je pravi profesionalac, koji svira zahtevne kompozicije sigurnom tehnikom, čistim tonom i preciznom artikulacijom, što je nivo koji se retko viđa i kod mnogo starijih muzičara.

Izvor: Rasejanje.info (Katarina Krstić-Tadić)