Srpski filmski festival u Australiji je najduži etnički filmski festival u svetu van granica Srbije. To je jedan od velikih događaja u Australiji a sam dokaz zato je što postoji već 23 godine i samim tim postao je kultni, nacionalni događaj koji obilazi sve veće australijske gradove – Sidnej, Кanberu, Brizbejn, Melburn, Adelaid i Pert.
Ove godine, od 19. februara do 1. marta 2026. godine, festival donosi najnovije filmove iz Srbije u bioskope HOYTS-a širom Australije, kada će ljubitelji filma imati priliku da vide pet savremenih filmova iz najnovije srpske filmske produkcije. Tokom proteklih dvadeset dve godine na Festivalu u Australiji prikazalo se preko 150 srpskih igranih i dokumentarnih filmova.
Srpski filmski festival je registrovana neprofitna inkorporirana organizacija, i godinama imaju velikodušnu podršku od strane njihovih cenjenih sponzora, uključujući HOYTS Cinemas, BeoGroup Australia, Vesti, novine Srpski glas, Ambasadu Republike Srbije, Konzulat Republike Srbije – Sidnej, kao i mnoge posvećene grupe iz zajednice i pojedince koji svake godine pomažu festivalu.
Foto: arhiva SFF Australija
U izvršnom odboru filmskog festivala su: Milica- Melisa Кozlina (predsednica), Jasna Čupić-Popović (potpredsednica), Dejan Ivanović (potpredsednik), Džon Jeremić (potpredsednik), Film selektor – Nenad Dukić, filmski kritičar, reditelj i producent iz Beograda.
Filmovi koji se prikazuju na festivalu 2026.-te godine su Oče naš (2025); Yugo Florida (2025); 80+ – Restitucija, ili, San i java stare garde (2025); Do kraja: Kajmakčalan (2025) i Tvitosaurus (2025).
2026. SFF u Australiji otvara dokumentarni film Do Kraja: Kajmakčalan, koji predstavlja putovanje kroz istoriju, identitet i usredsređen je na simboličnu planinu Kajmakčalan. Otkrivajući zaboravljenu ulogu Australije u Prvom svetskom ratu rame uz rame sa srpskim snagama, dokumentarni film Do Kraja: Kajmakčalan prati putovanje istoričara Bojana Pajića u razotkrivanju priča o 1.500 dobrovoljaca ANZAC-a.
Ovaj dokumentarni film je sniman u Australiji, Srbiji, Grčkoj i Severnoj Makedoniji tokom osamnaest meseci, a zasniva se na otkriću istoričara Bojana Pajića, inače pisca knjige Naši zaboravljeni volonteri, o jednoj do sada neispričanoj priči o učešću Australije u Prvom svetskom ratu. Istražujući arhive u Australiji, Srbiji, Velikoj Britaniji i Francuskoj, Bojan je otkrio da je više od 1.500 australijskih i novozelandskih dobrovoljaca, lekara, medicinskih sestara, vozača saniteta, vojnika, mornara i vazduhoplovnog osoblja, služilo uz srpske snage tokom rata, čak i pre iskrcavanja na Galipolju, pružajući podršku srpskom otporu protiv austrougarske i nemačke invazije. Istoričar Bojan Pajić će prisustvovati na festivalu u svakom gradu gde se film prikazuje da odgovara na pitanja publike posle filma.

Foto:arhiva SFF Australija
Predsednica SFF u Australiji Milica Kozlina je nedavno dala intervju za radio 4ZZZ u Brizbejnu. Razgovori su započeli o samom početku festivala, kako je SFF u Australiji osnovala grupa entuzijasta u Pertu 2001. godine i kako od tada postoji pa sve do današnjeg dana pošto je jedan od značajnih događaja za sve Srbe u ovom najudaljenijem kontinentu – 24,000km dalekom od Evrope.
Gledanje domaćih filmova u stranoj zemlji, izaziva drugačije emocije kod svakog gledaoca. Neko se nasmeje našem humoru, neko pusti suzu u mraku bioskopske sale shvativši koliko je daleko od svoje rodne grude, ili koliko godina nije imao prilike da poseti svoj rodni grad, ili zato što nema prilike da ode makar na par nedelja. Muzika iz otadžbine, maternji jezik, domaći film na velikom ekranu sve to emotivno utiče na narod koji ne živi u svojoj rodnoj zemlji.
Tada se emocije bude i oseća se ponos, sto se i naš domaći film pušta u stranom bioskopu, i što je titlovan na engleskom, tako da svi koji ne razumeju jezik slovenskih naroda imaju jedinstvenu priliku, da mogu da gledaju sjajne filmove i čitaju prevod. Pored svih emocija uoči domaćeg filmskog festivala, definitivno se oseća i veliki ponos zato što postoji naš domaci filmski festival i zato što se drži čvrsto već 23 godina. Obično, posle festivala ljudi su prepuni utisaka, i ne žele da odmah idu kući već da prenesu utiske jedni drugima.
Samo otvaranje Srpskog Filmskog Festivala u Australiji je u svakom gradu poseban i različit gala događaj o kome se dugo priča i prepričava. Prvo vas mladi naraštaj dočeka u narodnoj nošnji, sa posluženjem, i sve je u znaku velike proslave. U nekim gradovima u samom foajeu, sat vremena pre početka filma na svečanom otvaranju, može čak i da se zaigra kolo, i da se probaju sve poslastice tradicionalne kuhinje od sarme, pite sa sirom pa do domaćih kolača. Uzbuđenje pred filmski festival je najlepše, kada svi žele da pričaju sa svima iako se ne poznaju, i kada se drže svečani govori pre početka filma. Svaki momenat ima svoje pozitivne vibracije. Verovatno se tada najviše oseća taj kolektivni osećaj zajedništva Srba iz dijaspore, kada svi mogu da pogledaju filmove iz svoje zemlje na Srpkom jeziku usred australijskog bioskopa, dok se u ostalim salama puštaju filmovi iz holivudske filmske produkcije.

„SFF je jedna godišnja manifestacija, koja je uspela da se održi na ovim prostorima 23 godine. Ovo je jedan od najdužih etničkih filmskih festivala u svetu van Srbije. Zato nam je cilj da on opstane. Opstaćemo samo ukoliko ljudi budu dolazili da podrže festival svojim dolaskom i željom da pogledaju filmove na svom maternjem jeziku“, istakla je Milica Kozlina. Ona je dodala da je SFF je zahvalan podršci sponzora i zajednicama širom Australije kao i volonterima koji pomažu da se ovakva manifestacija održi na najvišem nivou i da sve protekne savršeno po planu i programu. „Stoga, festivalski tim se posebno zahvaljuje volonterima“, jer kako predsednica Kozlina kaže „jedna stvar koja je značajna za ovaj festival je doprinos naših volontera i značaj za zajednicu uopšte“.
„Mi dugujemo svoj opstanak požrtvovanim volonterima koji su organizovani u timovima, u svim gradovima gde se festival održava. Ovo je izvrsna prilika za saradnju i povezivanje Srpske zajednice širom Australijskog kontinenta. Posebno mislim da je značajno što festival omogućava volonterima, naročito mladima, da steknu nova znanja i u organizaciji događaja pridonesu svojim kreativnim doprinosom za zajednicu. Na taj način se neguje kultura a stiču se međusobne saradnje, što doprinosi jačanju naše zajednice“
Više informacija o festivalu se nalazi na stranici Serbian Film Festival Australia, a ceo intervju sa predsednicom Kozlicom se može na 4ZZZ
Za portal Rasejanje.info Biljana Letić, Brizben, Australija




