Početna Informacije Povratna naknada za ambalažu – ono što je drugde već praksa, Srbiju...

Povratna naknada za ambalažu – ono što je drugde već praksa, Srbiju čeka od 2027.

Sistem vraćanja praznih flaša i limenki uz povraćaj novca, poznat potrošačima u brojnim zemljama, prema najavama bi od 2027. godine trebalo da počne da se uvodi i u Srbiji. Važno je, međutim, naglasiti da potrebne zakonske izmene još nisu usvojene, pa se zasad govori o planiranom, a ne o već uvedenom sistemu.

Reklama

Za kupovinu pića u jednokratnoj ambalaži plaćala bi se povratna naknada – prema trenutno predstavljenom modelu, 10 dinara za manju i 15 dinara za veću flašu ili limenku. To ne bi bio trajni dodatni trošak: građanin bi pun iznos dobio nazad po vraćanju prazne ambalaže na predviđenom mestu.

Povraćaj bi se organizovao u prodavnicama. Veći trgovinski objekti mogli bi da imaju automate za prijem ambalaže, dok bi se u manjim radnjama ona primala ručno. Na taj način kupac bi, uz povraćaj depozita, učestvovao u vraćanju materijala u proces reciklaže, umesto da flaše i limenke završe na deponijama ili u prirodi.

U prvoj etapi plan je da sistem obuhvati PET ambalažu i limenke, dok bi staklena i višeslojna kartonska ambalaža bile uključene naknadno. Stručna javnost smatra da je postepeno uvođenje najizvodljivije rešenje, kako bi trgovci i proizvođači mogli da prilagode poslovanje i potrebnu infrastrukturu.

Model se zasniva na proširenoj odgovornosti proizvođača: kompanije koje plasiraju ambalažu na tržište plaćale bi naknade za funkcionisanje sistema. Predviđeno je da se troškovi pokrivaju i prihodima od prikupljenog materijala, kao i novcem od depozita za ambalažu koja ne bude vraćena. Država bi imala regulatornu i nadzornu ulogu, dok bi celim procesom upravljala posebna neprofitna depozitna organizacija.

Uvođenje ovakvog sistema trebalo bi da poveća količinu prikupljene i reciklirane ambalaže. Naredni korak je usvajanje zakonskog okvira i određivanje jasnih rokova, od kojih će zavisiti kada će se plan zaista pretočiti u svakodnevnu praksu građana i trgovaca.

Izvor: Rasejanje.info