U zaseoku Mandići, u valjevskom delu grada Sedlari, održano je 18. književno veče, na kojem je gost bio književnik, novinar i publicista Vlada Arsić. Pred publikom je predstavio svoja dosadašnja dela, a posebno mesto u razgovoru zauzela je zbirka „Priče uz ognjište”, kao i najava njenog nastavka.
Susret sa Arsićem bio je prilika da se govori o književnosti koja ne beži od prošlosti, o zaboravljenim ljudskim sudbinama i kazivanjima koja su dugo opstajala van knjiga – u pamćenju porodica, u selima, pored manastira i na putevima kojima se danas retko prolazi.
Foto: Rasejanje.info
Zbirka „Priče uz ognjište”, u izdanju Lagune, okuplja izabrane i nove priče nastale na tragu stvarnih događaja, usmenih predanja i zaboravljenih legendi. U njenom središtu su ljudske sudbine, tajne, porodično nasleđe, verovanja i tragovi istorije koje je narod sačuvao mimo zvaničnih dokumenata.
Takve priče su se nekada najčešće prenosile zimi. Kada se završe poslovi u polju, a sneg prekrije sokake i pragove, ljudi bi se okupljali oko ognjišta. Kuća bi bila puna topline vatre, mirisa drva, domaćeg hleba i bele slanine, one kakvu pamte srpska sela. Sa čizama tek očišćenim od snega, domaćini, rodbina i komšije sedali bi da čuju nekoga ko ume da pripoveda.
Jedan narator često je držao pažnju cele kuće. Pričalo se o davnim događajima, ratovima i odlascima, o neobičnim ljudima, nesrećama i čudima, ali i o onome što se u porodici nije smelo zaboraviti. Nije to bila samo večernja razonoda: uz priče su se prenosila iskustva, opomene, običaji i poruke koje su naredne generacije trebalo da upamte.

Foto: Rasejanje.info
Književnost i narodno pamćenje
Vlada Arsić u mnogim svojim delima čuva mnoga sećanja. Ideja za knjigu, prema njegovim rečima, počela je da sazreva nakon olujne noći provedene u manastiru Praskvica, kada je slušao priču o ruskom plemiću Jegoru Stroganovu.
Arsić je rođen u Beogradu 1963. godine, a tokom novinarske karijere objavio je veliki broj reportaža o ljudima i njihovim sudbinama. Kao pisac, neguje spoj istraživačkog rada, istorijske građe i literarnog pripovedanja, što je vidljivo i u njegovim romanima „Brodolom”, „Kad zvona zaneme”, „Osinje gnezdo”, „Noć arhangela”, kao i u knjigama „Izgubljene u magli”, „Lopatanje đavola” i „Neviđena Srbija, “!4.14”.


Potpisivanje knjiga
Foto: Rasejanje.info
Na književnoj večeri u Mandićima, u zaoseku Sedlari, koje organizuje Anđelka Ana Mandić okupio se veliki broj ljubitelja proze Vlade Arsića ali i poštovanja zalaganja Anđelke Ane Mandić da se obogati kulturni život u Valjevu. Po promociji nove zbirke pripovedaka i predstavljanju nekoliko romana Vlade Arsića, potpisivanju dela usledilo je druženje uz bogatu zakusku, lepe priče i međusobno upoznavanje mnogih posetilaca. Veče, koje će zasigurno ostati mnogima u dugom sećanju kao podsetnik da književnost može da sačuva glasove koje ne nalazimo u udžbenicima – glasove predaka, komšija i nepoznatih ljudi čije su životne priče, poput žara u ognjištu, ostale da tinjaju kroz vreme.
Izvor: Rasejanje.info






