Početna In Memoriam Ulica u Deski kod Segedina nosiće ime Tihomira Vujičića

Ulica u Deski kod Segedina nosiće ime Tihomira Vujičića

Jedna ulica u Deski, nedaleko od Segedina, u dogledno vreme će poneti ime poznatog srpskog kompozitora i etnomuzikologa Tihomira Vujičića. Odluku o tome donelo je poslaničko telo ovog naselja, koje je time podržalo predlog zamenika načelnika mesta Kristifora Brcana, koji je ujedno i predsednik deščanske Srpske samouprave, pišu Srpske nedeljne novine iz Mađarske.

Tihomir Vujičić je bio istaknuti muzički stvaralac iz Mađarske, koji je sakupio i napisao brojna muzička dela. Bio je veoma popularan u mađarskom umetničkom svetu 60-ih i 70-ih godina u Budimpešti.   Poticao je iz svešteničke porodice. Otac Dušan Vujičić (1903 – 1990) rođen je u Sečuju u mađarskom delu Baranje i bio je vikarni prota Eparhije budimske i paroh peštanske srpske crkve Velikomučenika Svetog Georgija. Majka Nevenka Budimlić rođena je u Santovu.  Brat Stojan D. Vujičić  (1933 – 2002) je bio poznati srpski književnik.

Godine 1948. upisao se na Višu školu muzičke umetnosti Franc List u Budimpešti, ali 1949. godine, zbog političkih prilika i svoga porekla, biva odstranjen iz te ustanove. Nastavio je studije u klasi Zoltana Kodalja.  Vujičića je najviše privlačio moderni tonalitet i savremeni tokovi svetske muzike, ali je isto tako proučavao i narodnu muziku. Na njegovo stvaralaštvo najviše su uticali Bela Bartok, Igor Stravinski, Alban Berg i Arnold Šenberg.

Jedno vreme radio je pri Državnom narodnom ansamblu, a potom je bio kompozitor Jegsinhaza  u Budimpešti. Virtuozno je svirao na velikom broju instrumenata i često je koristio muzičku parodiju. Bavio se i sakupljanjem muzičke tradicije Srba, Bunjevaca, Šokaca, Bošnjaka i Hrvata u Mađarskoj. Bio je vrsni poznavalac balkanske muzike koja je znatno uticala na njegovo bogato stvaralaštvo. Međutim, nije se zaustavljao samo na ovom gegrafskom prostoru, već je proučavao i melos Mediterana i Bliskog istoka.

Autor je petnaestak kompozicija koje prožimaju moderni stil i folklor. Pored ovih dela napisao je i muziku za petnaest mađarskih igranih filmova. U  njegovoj zaostavštini ostala je nezavršena opera „Argirus“. Bio je široko obrazovan i govorio nekoliko jezika. Nažalost, preminuo je tragično, kada se avion kojim je putovao srušio iznad Damaska, na Preobraženje 1975. godine.