Početna Zanimljivosti Muzej Vuka Stefanovića Karadžića

Muzej Vuka Stefanovića Karadžića

Muzej Vuka i Dositeja zvanično je osnovan 28. februara 1949. godine. Ipak, priča o Muzeju počinje mnogo ranije. Naime, Vukova kći Mina Karadžić Vukomanović je 1894. godine celokupnu očevu ostavinu oporukom zaveštala kraljevini Srbiji. Vukova zaostavština dopremljena je u Srbiju tri godine godine kasnije, prilikom prenosa njegovih posmrtnih ostataka iz Beča u Beograd. Odlukom Ministarstva prosvete umetničke slike, lični i porodični predmeti dodeljeni su na čuvanje Narodnom muzeju. U dve izložbene sobe, 1898. godine otvoren je Muzej Vuka Stefanovića Karadžića. Izloženo je bilo 153 predmeta među kojima su delovi nameštaja iz Vukovog bečkog stana, njegovi lični i predmeti porodice. Na postavci su se nalazile i slike, crteži i litografije, a izloženi su bili i umetnički radovi Vukove ćerke Mine.

Vukova soba u Muzeju kneza Pavla

Spajanjem Historijsko-umetničkog muzeja sa Muzejom savremene umetnosti 1935. godine osnovan je Muzej kneza Pavla. Istorijska zbirka je činila okosnicu ovog Muzeja, smeštenog u zdanje Novog dvora. Tik uz Istorijsku dvoranu, u kojoj su svoje mesto našle dve državotvorne dinastije – Obrenovići i Karađorđevići, nalazila se i soba sa Vukovom ostavinom. Na stalnoj postavci bila su izložena četiri Vukova portreta, uz izbor ličnih predmeta – pribor za pisanje, fes, štulu, gusle, naočari… Vuk Karadžić bio je jedini naš književnik čija je zaostavština čuvana i izložena u Muzeju kneza Pavla, što govori o nastojanju autora postavke da istakne značaj ne samo srpske političke, nego i one kulturne istorije. Vukova soba u Muzeju kneza Pavla bila je dobro posećena i cenjena. Povremeno su u njoj priređivane gostujuće tematske izložbe, o čemu svedoči dopis Upravi grada Beograda u kome se traži dodatna policijska straža Vukove sobe u kojoj će od 9. do 20. decembra 1939. godine biti izložen deo prepiske Vuka s braćom Grim i ostali rukopisi pristigli iz Bečke arhive.

Osnivanje Muzeja Vuka i Dositeja

Uredbom o osnivanju Vukovog i Dositejevog muzeja 28. februara 1949. godine predmeti, pisma i umetnička dela iz Vukove sobe preneti su iz Narodnog muzeja u novoosnovani muzej u Gospodar Jevremovoj ulici. Tom materijalu pridružena je i skromna zbirka Dositeja Obradovića. Zgrada nekadašnjeg Dositejevog liceja obnovljena je tako da je u najvećoj mogućoj meri povratila originalni izgled iz XVIII veka. Muzej je bio otvoren za posetioce 7. januara 1950. godne.

Prvi upravnik bio je istoričar književnosti Đuro Gavela, a osnovnu postavku priredili su kustos Narodnog muzeja Vera Ristić i tada muzejski asistent Borislav Mihajlović Mihiz. U prizemlju su posetioci mogli da vide dragocene i retke primerke Dositejeve prepiske i njegove lične knjige. Postavka posvećena Vuku Karadžiću nalazila se na spratu i bila je daleko bogatija. Postavka Muzeja odisala je urednošću i predmeti na njoj bili su tako raspoređeni i propraćeni legendama da je posetilac lako mogao da sagleda sav značaj poduhvata velikana, i onih drugih, čija imena su obeležila stranice srpske kulturne istorije XIX veka.

Izvor teksta i fotografije Muzej Vuka i Dositeja