Početna Događanja Poezijom za mir – veče druženja uz stihove pesnika iz Franfurta i...

Poezijom za mir – veče druženja uz stihove pesnika iz Franfurta i Austrije u Beču

Prisutni na promociji
Foto: arhiva S. Matić

Austrijsko-srpsko kulturno društvo Vilhelmina Mina Karadžić organizovalo je Susrete pisaca u Beču, pod nazivom „Poezijom za mir“. Specijalni gosti bili su članovi udruženja Sedmica iz Frankfurta na Majni, kao i pesnici koji žive i stvaraju u Beču.

Program je otvorio Luka Marković, predsednik Zajednice srpskih klubova, ističući da mu je čast i zadovoljstvo, što su ugostili predstavnike Udruženja pisaca Sedmica iz Frankfurta. On je podsetio prisutne na mnogobrojne održane manifestacije u protekle dve godine, koje su doprinele boljem razumevanju Zajednice sa Austrijancima, ali i očuvanju naše srpske kulture u rasejanju.

Ana Nikolajević, članica predsedništva ASKD Vilhelmina Mina Karadžić je pozdravila prisutne i pozvala ih da se pridruže i učestvuju i u budućim projektima i aktivnostima koje Društvo preduzima, a u cilju očuvanja našeg srpskog jezika i kulure i nacionalnog identiteta.

Prof. Svetlana Matić, predsednica ASKD Vilhelmina Mina Karadžić, na čiju je inicijativu i održana ova kulturna manifestacija, u svom pozdravnom govoru je podvukla, da živimo u teškim i neizvesnim vremenima po čitav svet i da treba da se odupremo nastojanjima da se politika meša i podriva temelje svetske kulturne baštine, kao što je izbacivanje ruskih kompozitora i klasika iz školskog programa, poput Čajkovskog, Dostojevskog, Tolstoja i njegovog kapitalnog dela „Rat i mir“, rušenje kultnih spomenika kulture, koji su nosioci kolektivnog sećanja na prohujalo vreme. „Zbog toga ćemo danas, ako se slažete, poslati jedan apel i poruku mira, svim ljudima dobre volje, da prevaziđu sve podele i vrate se tradicionalnim kulturnim vrednostima, koje predstavljaju temelje svetske civilizacije. Podele i političku ostrašćenost, prevazilazićemo našom kontinuiranom borbom za pobedu dobra nad zlom, uz poruke mira i tolerancije“, poručila je Matićeva.

Kulturna manifestacija Poezijom za mir okupila je pisca i pesnike iz Frankfurta i Beča sa okolinom
Foto: arhiva S. Matić

Monografiju 25 godina Udruženja pisaca Sedmica, koja je objavljena na srpskom i nemačkom, predstavio je Ljubiša Simić, predsednik, govoreći da se u njoj nalazi istorijat Društva, učesnici na svim tradicionalnim Majskim i Oktobarskim susretima dijaspore, Ršum škola, saradnja sa književnim klubovima i udruženjima i dobijene nagrade i priznanja. Glavni ciljevi „Sedmice“ su, po njegovim rečima, očuvanje maternjeg jezika, literature i kulturnog nasleđa za mlađe generacije u dijaspori i jačanje srpsko-nemačke kulturne razmene. Udruženje je književna zajednica Udruženja književnika Srbije – UKS, osnovano 1995. godine, sa sedištem u Frankfurtu na Majni.

Zahvalio se Svetlani Matić na pozivu i podvukao da bi takvu kulturnu poslenicu, koja na pravi način predstavlja srpski jezik i kulturu i u rasejanju, a sa kojom Sedmica sarađuje više od jednu deceniju, poželelo da ima svako udruženje. Ljubiša Simić je iskoristio ovu posetu da Svetlani Matić, koja je osnivač Društva i Biblioteke Mina Karadžić, pokloni 100 naslova knjiga, što je u publici pozdravljeno gromkim aplauzom. Zahvaljujući se na poklonu, prof. Matić je Simiću uručila Zahvalnicu za donaciju knjiga.

Ljubiša Simić se predstavio i kao vrlo uspešan i poznati pesnik za decu i odrasle, govoreći svoje pesme. „Tamo amo“, „Maraton“ i „Leskovačka roštiljijada“, koja je izazvala smeh i oduševljenje. Pored Simića, svojim pesmama su se predstavili: Zlata Ikanović, sekretar. prof. Tatjana Milanović, članica, Kostadinka Koca Đorđevska Stojanović, jedna od osnivača Sedmice, koja je Svetlaninu „Desanku u pesmi“, prevela na makedonski jezik, pa su zajedno recitovale, svaka na svom maternjem jeziku. Zamolila je prisutne, da u svojim mogućnostima, podrže rad i nastojanje prof. Svetlane Matić, koja je, kako je naglasila,“ oličenje patriotizma i veliki borac za promovisanje pravih srpskih kulturnih vrednosti, na ovim prostorima, a i šire u Evropi“.

Prof. Svetlana Matić recituje svoje stihove
Foto: arhiva S. Matić

Lena Krstić, učenica četvrtog razreda, koja pohađa nastavu maternjeg jezika u jednoj bečkoj osnovnoj školi, a predavač joj je prof. Svetlana Matić, pročitala je tri pesmice iz knjige „Igra“, koju je objavila njena profesorka i oduševila prisutne. Lena je recitovala pesme „Proleće“, „Dobrodošlica prvacima“ i Zima“, uz oduševljenje članova porodice, koji su je pažljivo slušali i bodrili na njenom prvom, ali uspešnom, javnom nastupu.

Posebnu pažnju je izazvala pesma „Samo da rata ne bude“ autorke Slavice Klajn, predsednice udruženja Zlatna reč-srpska kruna.

Na ovoj, vrlo posećenoj književnoj večeri su nastupili: Mirel Tomaš, predsednica Bečkih poeta, Nevena Džaja, osnivač pozorišne grupe Oaza, Radomir Milošević, Malina Marina Janković, sekretar udruženja Fokus, Katarina Stević Titović i Zorica Vitomirov, kojima je u ime ASKD Vilhelmina Mina Karadžić, Ana Nikolajević uručila zahvalnice.

Svetlana Matić je nadahnuto recitovala svoje pesme „Srbija je moja zemlja“, „Majka“ i „Mina u pesmi“. Na ovoj književnoj večeri su, između ostalih, prisustvovali Bojana Šećerov, prva savetnica pri misiji OEBS-a u Beču i Jovan Trifković, koordinator za dijasporu i informacije o dijaspori, uz roditelje i decu, koja su uživala u interpretaciji dečjih pesama.

Posetioci su imali priliku da u prostorijama Zajednice, pogledaju izložbu o Dušanu Radoviću „Bio jednom jedan laf“, koja će se od 14. do 22. juna 2022. godine, moći videti i u prostorijama Konzulata Republike Srbije u Beču.

Književno veče je obilovalo dobrim raspoloženjem, bogato pripremljenim posluženjem, koje su priredili domaćini i zajedničkim fotografisanjem.

Gosti iz Frankfurta na Majni su, uz pratnju Slavice Klajn i Svetlane Matić, obišli znamenitosti grada Beča, između ostalih, Vukov spomenik, spomen-ploču Mini Karadžić, Srpski pravoslavni hram Sveti Sava, Ruski spomenik, Hundertwasser Haus i dvorac Šenbrun.

Dogovoren je ponovni književni susret na Oktobarskim susretima pisaca dijaspore i Sajmu knjiga u Frankfurtu na Majni.