Početna Zanimljivosti Sećanje na Majora Ilića

Sećanje na Majora Ilića

Major Mihailo Ilić

Jedna od ulica u Valjevu se zove Majora Ilića. Tako se zove od prvog imenovanja ulica 1897. godine. A malo se zna da je na današnji dan 24. avgusta/5. septembra 1876. godine u borbama oko Javora tokom Prvog srpsko-turskog rata poginuo je major Mihailo Ilić. Rođen je u Jagodini 26. novembar 1845. a nastradao na planini Javor. Jedan je od Javorskih junaka, srpski oficir, vojni pisac, naučnik i prevodilac. Bio je član Srpskog učenog društva. Njegova dela služila su kao udžbenici za vojne škole.

Mihailo Ilić je spadao u malobrojne školovane oficire u srpskoj narodnoj vojsci. Poznavao je tri strana jezika (francuski, nemački i ruski), bavio se pisanjem i prevođenjem vojnih i putopisnih dela, predavao je vojnu topografiju i fortifikaciju. U Prvom srpsko-turskom ratu odbio je štabnu službu žureći u rat protiv Turaka sa željom da osveti očevu pogibiju na Varoš kapiji u Beogradu 1862. godine. Proslavio se kao komandant rudničke brigade odbijajući uzastopne navale turske vojske na Javor 26. i 28. jula (7. i 9. avgusta po novom kalendaru). Posle povlačenja srpske vojske sa Javora Ilić je 15 dana držao odstupnicu. Posle predaha u Ivanjici bio je poslat na front da kao zapovednik desnog krila ibarske vojske brani šanac na Čemernici. Pošto je uz velike gubitke u ljudstvu odbranio Čemernicu, Ilić je pokušao da zauzme Jankov vrh na Javoru. Prilikom juriša ranjavan je dva put, pri čemu je druga rana bila smrtonosna („Gle! I ja se ranih!”). Mesto kraj koga je stradao nazvan je docnije Ilićev krš. Sahranjen je u Beogradu u grobnici koju je obezbedila kneginja Natalija Obrenović. Knez Milan ga je posthumno odlikovao Takovskim krstom. Danas počiva na Novom groblju u Beogradu, dok je spomenik majoru Iliću i njegovim saborcima podignut na Javoru 1907. godine na mestu gde se nekada nalazila carinarnica na granici Kneževine Srbije i Osmanskog carstva. Milan Đ. Milićević je u svom „Pomeniku” zapisao kako je Ilić živeo radno, a umro slavno.

Preuzeto sa FB grupe Čuvari istorije