Početna Događanja Dr Vjera Rašković Zec u Beču promovisala knjigu „Korona-osveta crne kraljice”

Dr Vjera Rašković Zec u Beču promovisala knjigu „Korona-osveta crne kraljice”

Dr Vjera Rašković Zec veoma poznato ime srpske kulture u Beču minulog vikenda promovisala je svoju knjigu „Korona-osveta crne kraljice” u austrijskoj prestonici. Divno kulturno veče organizovali su članovi Austrijsko-srpskog kulturnog društva Vilhelmina Mina Karadžić na čelu sa predsednicom društva prof. Svetlanom Matić. Nakon promocije knjige u Beogradu, bilo je ovo njeno predstavljanje u Beču.

„Knjiga „Korona-osveta crne kraljice” je pisana u vidu dnevnika, koji su vođeni o koroni u četiri države: Srbiji, Hrvatskoj, Americi i Austriji. U knjizi su zabeleženi intervjui lekara, akademika, ali i običnih ljudi koji su u starijoj dobi i imaju preko 60 godina. Kako je autorka naglasila, bila je samo relej stanica koja je upijala sve te izvore, iz tog tragičnog dnevnika. Stil kojim je napisana ova knjiga je prožet satirom i humorom. To je literarni doprinos autorke ovoj knjizi, koja je neke delove dramatizovala”, istakla je Svetlana Matić, koja je naizmenično sa autorkom, čitala delove iz knjige.

Najviše interesovanja izazvalo je poglavlje o Novaku Đokoviću, koji je, kako je autorka naglasila, bio kolateralna šteta u vreme korone. Prisutni su govorili o ličnim iskustvima, vezanim za koronu, tako da je promocija imala interaktivni karakter. Prihod od prodatih knjiga, autorka je poklonila Društvu, čiji je član od samog početka, njegovog osnivanja.

Prisutne je u ime Zajednice srpskih klubova u Beču pozdravio Luka Marković, predsednik i autorki uručio prelep buket cveća. U muzičkom delu programa nastupila je Fimija Berak sa pesmom „Sa istoka sunce viri, pomozi nam Bože mili”.

O bogatoj radnoj i profesionalnoj biografiji autorke, govorila je prof. Svetlana Matić. Ona je istakla da je dr Vjera Rašković-Zec rođena u Kninu, u porodici advokata dr Dušana Raškovića i Savke Lukijane Lukavac, a da se razvijala pored braće Sergija i Jovana, koji će kasnije postati ugledni lekari, a Jovan i osnivač Srpske demokratske stranke u Hrvatskoj.

Posle završene gimnazije i Fakulteta u Zagrebu, doktorat je stekla 1979. u Novom Sadu. Bila je srednjoškolski profesor, prosvetni savetnik, predavač na Univerzitetu u Pekingu i lektor Kornel Univerziteta u SAD. Autorka je više od 200 stručnih radova, najviše iz metodike nastave jezika i književnosti, a jedan je od autora udžbenika od tri knjige „Moja domovina SFRJ”, za đake u inostranstvu.

Jedna od njene dve drame „Proljeća nedopjevana”, o nacističkom pogubljenju đaka u Šumaricama, izvođena je širom Srbije. U Zagrebu je 1983. objavila zbirku pripovedaka o našim radnicima u inostranstvu „Tvrda sredina kruha” i „Latice jednog civjeta” 1987. godine. Tokom NATO bombardovanja, organizovala je protestne mitinge u Beču, na kojima je svako veče recitovala pesme posvećene stradanju Srbije i njenih građana, koje je sabrala u zbirku pod naslovom „A onda sedamdeset i osam dana bi noć”.

Za knjigu poezije „Zavičaji stari; Zavičaji novi; Zli cvjetovi”, objavljenu 2004. u Beogradu, dobila je nagradu Ivo Andrić za pisce dijaspore. Prvi roman „Dugo putovanje do srca”, objavila je u Rijeci 1968. i osvojila nagradu zagrebačkog Telegrama. Pre najnovije knjige s podnaslovom „Ćuš roman” (ćuš je pogrdan naziv u Beču i na nemačkom jezičkom području za strance), objavila je romane: „Umorna ptica” (1989), „Mrak” (1990) „I ode Balkan u Jevropu” (2001) i „Balkanski sindrom” (2007). „Tamo amo po bjelome svetu” 2010. godine i mnoge druge. Objavila je više od 200 stručnih i naučnih radova, najviše iz metodike nastave jezika i književnosti. Njene pesme su uvrštene u Antologiju nove austrijske lirike.

Nakon promocije, priređeno je posluženje, a svojom kamerom ovaj kulturni događaj je propratio i zabeležio fotograf i kamerman Dušan Borisavljević, član ASKD Vilhelmina Mina Karadžić.

Naredna manifestacija ASKD Vilhelmina Mina Karadžić je 8. decembra 2022. godine u 17 sati, u prostorijama Zajednice srpskih klubova u Beču. Tada će dr Mina Đurić, docent na Filološkom fakultetu u Beogradu, održati predavanje posvećeno Vuku i Mini Karadžić.

Foto: D. Borisavljević