Početna Razgovor Biljana Bukinac, koordinator obrazovno – vaspitnog rada u inostranstvu govori o...

Biljana Bukinac, koordinator obrazovno – vaspitnog rada u inostranstvu govori o realizaciji „onlajn“ nastave u srpskim dopunskim školama

Koordinator Srpske dopunske škole Biljana Bukinac (levo) se nekadašnjom koodinatorkom SDŠ Nevenom Vraneš
Foto: arhiva B. Bukinac

Od sredine marta 2020. po uvođenju mere za suzbijanje Korona virusa, realizacija obrazovno-vaspitnog rada u inostranstvu odvija se kao nastava na daljinu („onlajn“). „Učenici su se rado priključili ovakvom načinu rada i efekti nastave na daljinu su veoma dobri. Nastavnici, koji realizuju obrazovno-vaspitni rad potrudili su se, da učenicima ponude zanimljive materijale, izazovne zadatke, interesantne linkove i informacije i na taj način su motivisali đake da i dalje neguju srpski jezik i razvijaju jezičke veštine“, istakla je u novom razgovoru za portal Rasejanje.info Biljana Bukinac,  koordinator obrazovno – vaspitnog rada u inostranstvu.

Ona je naglasila da je korišćen model „onlajn“ nastave  u okviru „gugl“ učionica, koji je omogućio „interaktivan odnos između učenika i nastavnika u realnom vremenu, tako da su učenici dobijali povratnu informaciju o rezultatima svoga rada“.

„Onlajn“ nastava dala dobre rezultate
Foto: arhiva B. Bukinac

Na koji način su sve nastavnici komunicirali sa učenicima i roditeljima?

– Osim ovog modela („gugl“ učionica) nastavnici su u komunikaciji sa učenicima i roditeljima i dostavljanje materijala koristili drugačije forme: elektronsku poštu preko e-mail adresa, mesindžer, SMS poruke, aplikacije WhatsApp i Viber,  Fejsbuk grupe, aplikacije SPOND i dr.

Da li ste zadovoljni ovakvim načinom komunikacije?

–  Ovaj sada razvijeni i isprobani model koristićemo i dalje u prilici kada neposredni rad sa učenicima ne bude bio moguć. Primena ovog modela u budućnosti omogućiće učenicima koji nisu u prilici da se uključe u neposredan rad, da se uključe u nastavu na daljinu. Posebno će biti od koristi na teritoriji Švajcarske konfederacije gde zbog velike razuđenosti nastava na srpskom jeziku nije dostupna svim učenicima koji pokazuju interesovanje. 

Da li su svi nastavnici učestvovali u realizovanju „onlajn“ nastave?

– Tridesetitri nastavnika, to jest svi, koji izvode nastavu srpskog jezika u Nemačkoj (u pokrajinama Hesen, Bavarska, Berlin, Hamburg i Bremen), Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, Grčkoj, Norveškoj, Belgiji, Danskoj i Južnoafričkoj Republici  su učestvovali i učestvuju u realizaciji „onlajn” nastava. Pri tom je formirana i „gugl“ Zbornica u koju su svi umreženi. Ona je otvorila mogućnost za neposrednu komunikaciju i razmenu materijala i dala odlične rezultate.

Povratak u školske klupe posle pandemije

Nastavnici i Vi ste se potrudili da se nastava odvija i u uslovima pandemije i da đaci i dalje uče maternji jezik. Ipak stav većine je da bi se rado vratili u učionice.

-U skladu sa postepenim ukidanjem/ublažavanjem mera uvedenih u vreme pandemije razmatramo mogućnost za organizaciju obrazovno-vaspitnog rada.

Stav Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, odnosno nadležnog Sektora za predškolsko i osnovno obrazovanje je, da se neposredni rad može organizovati, samo ukoliko nadležni organi zemalja u kojima se izvodi nastava to dozvoljavaju, uz striktnu primenu odgovarajućih mera zaštitite koje su predviđene od strane nadležnih institucija.

Koordiantorka Biljana Bukinac sa nastavnim kadrom SDŠ u Švajcarkoj
Foto: arhiva B. Bukinac

Ipak povratak u školske klupe se u mnogim zemljama još uvek ne nazire?

– Za sada u zemljama EU, Engleskoj u Južnoafričkoj Republici nemamo konkretnih informacija kada će biti omogućen nastavak obrazovno – vaspitnog rada na srpskom jeziku.

O  nastavku aktivnosti u okviru obrazovanja u  SR Nemačkoj  odlučivaće se  na nivou pokrajine, a nadležna Ministarstva će doneti odluku da li postoje uslovi za realizaciju nastave jezika porekla, pa i nastave na srpskom jeziku. 

U Švajcarskoj je situacija malo drugačija.

– U Švajcarskoj od strane nadležnog Ministarstva ne postoji jedinstvena odluka o početku nastave, već se o tome odlučuje na kantonalnom nivou, pa su direkcije za obrazovanje vreme početka nastave i uslove pod kojima se  nastava može izvoditi, prepustile samim školama. To je rezulturalo veoma raznolikom situacijom u pogledu mogućnosti izvođenja naše nastave. Situacija sa početkom nastave na srpskom jeziku u Švajcarskoj je veoma razlikuje od kantona do kantona pa će u pojedinim školama nastava na srpskom jeziku početi od danas 11.05. (Arau, Cug, Lucern, Bazel-Land), ponegde od 25.05. (Bern) ili 08.06. (Cirih, Bazel). Škole u kantonima Tićino i Vaud neće dozvoliti našu nastavu do kraja školske godine.

I uslovi za izvođenje nastave se veoma razlikuju. U nekim školama je nastava moguća sa 5 osoba (4 učenika i nastavnik), negde sa 12 učenika ili sa pola odeljenja, a postoje direkcije za obrazovanje koje nisu ograničile broj učenika u grupi.

Propisane su posebne higijenske mere koje su dobili svi nastavnici i koje će u svakom slučaju primenjivati. 

Svakako će nastavnici blagovremeno obavestite sve roditelje o početku naše nastave, kao i uslovima pod kojima se ona može realizovati.

Za učenike koji ne budu bili uključeni u neposredan rad u učionici, organizovaće se i dalje nastava na daljinu.

Kako će se rad srpskih škola dalje odvijati? Konkursa za prijem novih nastavnika ove godine izgleda da neće ni biti, ili ?

– U skladu sa Zakonom, krajem marta 2020. godine Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja uputilo je angažovanim nastavnicima odluku o produženju angažovanju za školsku 2020/21. godinu. Svi nastavnici koji obavljaju obrazovno-vaspitni rad u inostranstvu biće angažovani u školskoj 2020/21, godini osim u slučaju nastavnice kojoj se završava mandat i još jedne, koja  odlazi u penziju.

Koliko sam obaveštena, Konkurs ove godine neće biti raspisan, a potrebe će se zadovoljiti na osnovu postojećih kapaciteta.

O Biljani Bukinac

Koordinatorka obrazovno – vaspitnog rada u inostranstvu Biljana Bukinac je, kao što smo već pisali iskusni prosvetni radnik, sa stečenim radnim iskustvom u nastavi na srpskom jeziku u rasejanju. Drugu godinu za redom je na poziciji koordinatora obrazovno-vaspitnog rada u inostranstvu pri Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (MPNTR), sa sedištem u Frankfurtu. Pored organizacije nastave, rešava svih pitanja vezanih za rad srpske škole u svim gore navedenim zemljama, prati rad nastavnika i učestvuje u organizaciji nastave. Profesor je nemačkog jezika, sa dugim iskustvom rada u osnovnim i srednjim školama u Beogradu. Preko jedne decenije radi u MPNTR i obavljala je veliki deo posla pri raznim sektorima Ministarstva. Tri godine je podučava srpske đake u Štutgartu sa okolinom ne samo srpskom jeziku, već i istoriji, kulturi, geografiji i književnosti svoga naroda.