Početna Kultura Večeras u Beču premijera filma Borisa Malagurskog „Crna Gora: Podeljena zemlja“

Večeras u Beču premijera filma Borisa Malagurskog „Crna Gora: Podeljena zemlja“

Film Borisa Malagurskog „Crna Gora: Podeljena zemlja“ premijerno će biti prikazan  večeras 3. septembra u Beču, u okviru Adria Film Festa u bioskopu Cineplexx Millennium City. Projekcija se održava u zajedničkoj organizaciji kompanije Adria Film i udruženja SPKD Prosvjeta i Kultur Kombinat. Početak je u 20 časova, a nakon premijere kanadsko-srpski režiser Boris Malagurski će se predstaviti publici i odgovarati na pitanja.

Projekcija u Beču označava početak velike evropske turneje u okviru koje će se održati svečane premijere sa prisustvom režisera u Nemačkoj, u Minhenu (04.09), Nirnbergu (05.09, CineStar Erlangen) i Frankfurtu (08.09, CineStar Mainzer Landstr).

Po završetku turneje u Nemačkoj, Boris Malagurski će nastaviti gostovanja na svečanim premijerama u Austriji i to u Lauterahu (11.09, Cineplexx) i Salcburgu (12.09, Cineplexx Airport).

Film će u Austriji biti prikazan i regularno, bez gostovanja Borisa Malagurskog, 12. septembra u terminima od 18:30 časova u Lincu, Gracu, Insbruku, u bioskopima lanca Cineplexx. U Nemačkoj, „Crna Gora: Podeljena zemlja“ biće prikazana takođe 12. septembra, u terminima od 17:00 časova, u Berlinu, Hamburgu, Hanoveru, Minhenu, Ofenbahu i Štutgartu, u bioskopima lanca CinemaxX. Termini od 17:30 časova rezervisani su za projekcije u bioskopima lanca CineStar u Augsburgu, Bonu, Karlsrueu, Ludvigshafenu i Filingen-Šveningenu.

„Crna Gora: Podeljena zemlja“ je dugometražni dokumentarni film snimljen uz blagoslov mitropolita Amfilohija i mitropolita Joanikija. Film analizira istorijske uzroke društvenih podela u Crnoj Gori i pokušava da odgovori na pitanje ko profitira od višedecenijske polarizacije društva. U filmu se predstavlja poslednji intervju sa mitropolitom Amfilohijem, kao istorijski zapis od nacionalnog značaja. Takođe su intervjuisani predsednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić, ministar pravde Vladimir Leposavić, akademik Matija Bećković i istoričar Jovan Markuš.