Početna Kultura Na današnji dan pre 105 godina umrla je čuvena slikarka Nadežda Petrović

Na današnji dan pre 105 godina umrla je čuvena slikarka Nadežda Petrović

Nadežda Petrović – heroina, slikar, bolničar u prvoj liniji fronta, dobrovoljac

Na današnji dan 3. aprila 1915. u Prvoj rezervnoj bolnici, Kasarni 17 puka Drinske divizije na Jadru u Valjevu preminula je čuvena Nadežda Petrović. Požrtvovana heroina bila je i ostala jedna od najvećih slikarki, dobrovoljac, bolničar uglavnom na prvoj liniji fronta. Rođena u Čačku 12. oktobra 1883. Pred Prvi svetski rat bila je pred izborom da bira grad u svetu gde bi nastavila svoj život, usavršavala karijeru. Međutim ona je izabrala da u teškim vremenima po svoj narod dođe u Valjevo da se bori i deli sudbinu svoga naroda, da leči ranjene vojnike, i bolesnike u jeku velike epidemije tri tifusa. U toj epidemiji i sama je obolela i herojski položila život za Otadžbinu.

Po oceni mnogih nesumnjivo je jedna od najznačajnijih žena srpske istorije i kulture. Stvarajući, bila je znatno ispred svog vremena, a svojim delima ostavila je neizbrisiv trag u srpskom slikarstvu XX veka.
Nadežda Petrović, inače sestra Rastka Petrovića, potiče iz jedne umetničke i obrazovane porodice. Svoje umetničko obrazovanje u najvećoj meri stekla je u Minhenu u poznatoj slikarskoj školi, a iz Minhena je otišla na stručna usavršavanja u Italiju i Francusku. Njeno slikarstvo ide najvećim delom u korak sa evropskim ekspresionizmom. Tokom balkanskih ratova i Velikog rata bavila se fotografijom kao prva žena ratni fotograf.

Autoportret Nadežde Petrović iz 1907. godine

Uprkos upozorenjima lekara i saznanju da je zaražena smrtonosnim pegavim tifusom koji je tada harao Srbijom, Nadežda Petrović je odbila da napusti ranjene i pegavim tifusom zaražene srpske ratnike i civile kojima je, kao dobrovoljna bolničarka, pružala neophodnu negu.

Tako je okončan život velike slikarke i heroine Prvog svetskog rata. Bila je osnivač i sekretar društva tj humanitarne organizacije Kolo srpskih sestara. Sa vojvodom Tankosićem osnovala Četnički pokret u Staroj Srbiji – Makedoniji gde je pomagala ugroženo stanovništvo. Svoje opasne putešestvije zapisala je u drami „Vojvoda Micko Porečanin“, gde je glavni lik četnički vojvoda Micko Krstić. Danas se vidi značaj i veličina Prve rezervne bolnice i Valjevske bolnice uopšte iz 1914/15 g.  Grupa Valjevaca je za to da se revitalizuje srušena Kasarna Drinske divizije na Ilidži/ Jadru u Valjevu i pretvorimo u Memorijalni centar.

Uvek uz svoj narod
Nadežda Petrović

Prenosimo i vest objavljenu u tadašnjom štampi o objavljena o smrti Nadežde Petrović:

„U nedelju je, posle kratkog bolovanja, umrla Nadežda Petrovićeva, nastavnica Više ženske škole, koja je kao dobrovoljna bolničarka radila u Prvoj rezervnoj bolnici u Valjevu. Pokojnica je sa velikim požrtvovanjem obavljala bolničarsku dužnost za vreme sva tri rata na bojnom polju u poljskim bolnicama i divizijskim zavodištima. U bugarskom ratu preležala je trbušni tifus u Skoplju. Kao akademska slikarka uzela je živog učešća u jugoslovenskom pokretu i priređivanju jugoslovenskih izložaba i kongresa u Beogradu, Sofiji i Zagrebu. Ona je bila oduševljena Srpkinja i jedna od osnivačica Kola Srpskih Sestara. Slava joj!“

Dela Nadežde Petrović