Početna Događanja U Beču obeleženo 130 godina od rođenja nobelovca Ive Andrića promocijom knjige...

U Beču obeleženo 130 godina od rođenja nobelovca Ive Andrića promocijom knjige dr Žanete Đukić  Perišić „Nebo nad Beogradom – Andrić i prestonica”

U Beču obeležno 130 godina od rođena Ive Andrića promocijom knjige dr Žanete Đukić Perišić „Nebo nad Beogradom – Andrić i prestonica”
Foto: arhiva S. Matić

Austrijsko srpsko kulturno društvo Vilhelmina Mina Karadžić iz Beča obeležilo je, u austrijskoj prestonici 130 godina od rođenja nobelovca Ive Andrića, prigodnim predavanjem dr Žanete Đukić Perišić iz Beograda. U petak, 9. septembra, u Zajednici srpskih klubova u Beču, bilo je prvo predstavljanje knjige „Nebo nad Beogradom – Andrić i prestonica” .

Profesorka Svetlana Matić je, predsednica ASKD Vilhelmina Mina Karadžić i osnivač društva je, u svom uvodnom izlaganju, istakla značaj Andrićevog celokupnog književnog dela. Ona je ujedno podvukla njegovo angažovanje u diplomatiji i učešće u društvenom životu tadašnje Srbije. Podsetila je da je Nobelova nagrada Andriću dodeljena za tri književna dela i to: „Na Drini ćuprija” , „Travnička hronika”  i „Gospođica” . On je Nobelovu nagradu dobio za „epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom jednog značajnog istorijskog perioda svoje zemlje”. Zanimljivo je, kako je Matićeva podsetila, da je Andrić celokupni novčani iznos od Nobelove nagrade, poklonio bibliotekarskom fondu Bosne i Hercegovine.

Dr Žaneta Đukić Perišić, kao jedna od najboljih poznavalaca Andrićevog života i dela je napomenula da je, radeći u Zadužbini Ive Andrića, bila na izvoru informacija i da je svoje proučavanje doživela kao vrstu misije. Na Andrićevo delo su uticali  Strinberg i „Crvene zastave”. Na njegov pogled na svet, imao je zasluge Marko Aurelije, Tomas Man i Dostojevski. Delo Andrića je prožeto istorijskim podacima. Za njega su Beograd, Višegrad i Sarajevo bili veoma važni.

Dr Žaneta Đukić Perišić je podvukla: „Knjiga Nebo nad Beogradom paralelno razmatra istoriju Beograda i životnu i   stvaralačku priču pisca Ive Andrića. Njihove su sudbine isprepletane i čvrsto vezane: koliko je Beograd dao Ivi Andriću, koliko mu je pružio i u profesionalnom, ljudskom, socijalnom smislu i uticao na pravac njegovog života, toliko mu je pisac vratio istinskom privrženošću i književnim delima u njemu i o njemu napisanim. Andrić i Beograd kao da rastu zajedno od velikog preokreta Prvog svetskog rata i uspostavljanja nove države, ogledajući se jedan u drugome, preko borbe te države da opstane na nestabilnom geopoetičkom tlu i u osetljivo istorijsko doba, preko novog rata i, ponovo, preobražaja u novu državu koja nastaje u novom ideološkom ključu. Uporedo sa pričom o menama u Andrićevom životu, u knjizi teče i razuđena saga grada i njegovih stanovnika, svedočeći o istorijskim, velikim, praskovima i sudbonosnim preokretima. Taj uzbudljivi, šareni, bujni beogradski život u knjizi „Nebo nad Beogradom”, ispunjen je sudbinama mnogih ljudi, koji su ostavili trag u istoriji i kulturi naše zemlje. Slikoviti mini-portreti mnogobrojnih uglednih ličnosti, dati su kao raskošni medaljoni, koji svedoče o atmosferi i prilikama u različitim godinama života prestonice. Jednako tako, paralelno se razmatraju podaci iz istorije grada, detalji iz Andrićeve biografije i oni slojevi Andrićevih proznih ostvarenja koja govore o Beogradu (roman Gospođica, beogradske ratne priče)”.

Prisutna publika
Foto: arhiva S. Matić

U toku i nakon predavanja, razvila se veoma zanimljiva diskusija. Autorka je odgovarala vrlo kompetentno na sva postavljena pitanja i oduševila prisutne kulturne poslenike, među kojima su, između ostalih prisustvovali: Mr Tamara Karjuk Drahoš, Marko Dragaš, Duhan Sirađ, predsednik Bosanskog akademskog društva, Mirel Tomaš, predsednica Bečkih poeta, Nevena Džaja predsednica društva Oaza, Malina Janković, sekretar udruženja Fokus, pisci: Dragan Perišić, Zorica Vitomirov, Stana Rakić Dokić, Gordana i Dejan Nikolajević, Zora Majstorović i drugi. Na samom početku manifestacije prisutne je ispred Zajednice srpskih klubova u Beču pozdravio predsednik Luka Marković, koji je napomenu da Zajednica nastoji da podrži rad udruženja, a time i aktivnosti ASKD Vilhelmina Mina Karadžić.

Prof. Svetlana Matić, predsednica ASKD Vilhelmina Mina Karadžić, uručila je Dr Žaneti Perišić Đukić i Izdavačkoj kući Vukotić Media  zahvalnice za donaciju knjiga biblioteci Mina Karadžić, a Dušanu Borisavljeviću za nesebičnu podršku u radu Društva.

Društvo nastavlja da organizuje kulturne manifestacije. Tako će 17. septembra 2022. godine, biti zatvaranje izložbe mr Tamare Karjuk Drahoš. U subotu 24. septembra 2022. godine, mr Smiljana Vukićević iz Bara, promovisaće svoj roman „Miris novca” , koji je osim na srpskom, objavljen i na makedonski i turskom jezik. Već 22. oktobra 2022. godine, Desa Burazor Aslanidu, predsednica Prosvjete iz Štutgarta, predstaviće bečkoj publici roman „Noć iza berlinskog zida”. Sve manifestacije počinju u 19 sati i održaće se u prostorijama Zajednice srpskih klubova u Beču.