Početna Događanja U Beču prof. dr Predrag J. Marković održao predavanje „Srbi-narod jedinstven na...

U Beču prof. dr Predrag J. Marković održao predavanje „Srbi-narod jedinstven na svetu“

Violinistkinja Katarina Milisavljević, prof Svetlana Matić i prof. dr. Predrag J. Marković
Foto: arhiva S. Matić

Austrijsko-srpsko kulturno društvo  (ASKD) Vilhelmina Mina Karadžić iz Beča povodom otvaranja Biblioteke Mina Karadžić organizovala je predavanje prof. dr Predraga J. Markovića iz Beograda. U svečanoj sali Zajednice srpskih klubova, u Beču  prof. Marković je održano  izvanredno predavanje„Srbi-narod jedinstven na svetu“, a druženje sa publikom i razgovori su trajali puna tri sata.

„Govorio je o tome zašto je dobro da budemo Srbi, podsećajući nas na Vinču i Lepenski vir, Sretenjski ustav, naše zaslužne vladare, poput Stefana Lazarevića, borbu za slobodu i demokratiju. itd. Podvukao je da će se borba za Srpstvo rešiti u Beču, zbog mnogobrojne srpske dijaspore. Naša deca, kako je podvukao, mogu da biraju koji će identitet izabrati. Srbi u Austriji treba da se organizuju, da imaju jasan stav i zahteve i da svojim angažovanjem, utiču na političke odluke na gradskom i saveznom nivou u Austriji“, prenela je utiske prof. Svetlana Matić, predsednica udruženja Vilhemina Mina Karadžić.

Zajednička slika prisutnih sa prof. Markovićem i Svetlanom Matić
Foto: arhiva S. Matić

Ona je dodala da je prof. Marković naglasio da, „što se tiče Srpske pravoslavne crkve, trebalo bi da se više angažuje i da svoj doprinos u očuvanju i negovanju našeg kulturnog i verskog identiteta i pojača svoj pastirski rad. Postavio je pitanje: „Zašto nema crkvenih škola u Beču? Gde su nam vrtići? Imamo li sirotišta za decu? Zbog čega Srbi nemaju status nacionalne manjine u Austriji? To su pitanja kojima treba da se pozabavimo i koja treba da budu sistemski rešena“ Osvrćući se na teške ekonomske prilike, naglasio je da su upravo, gastarbajteri svojim doznakama, spasili Srbiju i Republiku Srpsku. Gastarbajterski novac je, kako je napomenuo, veći od poljoprivredne proizvodnje. Izneo je mišljenje da Srbija treba da podiže svoju privredu i ekonomski sve više jača. Govoreći o zajedništvu, rekao je da su Srbi moćna zajednica u Austriji i da treba da su jedinstveni, kada je reč o pitanjima koja su od opšteg nacionalnog interesa, kao što su očuvanje srpskog jezika i ćirilice, naše kulture i tradicije. Zaključio je da se u Beču vodi skrivena borba za očuvanje srpstva“.

Oduševljena predavanjem, publika je imala priliku da se upozna i sa sadržajem knjiga „Istorijske (ne) prilike“ i „Alternativna istorija“, koju je Marković zajedno sa istoričarem Čedomirem Antićem nedavno objavio.

Program je otvorila prof. Svetlana Matić, ističući da je prof. Marković  direktor Instituta za savremenu istoriju, profesor Univerziteta Singidunum, istoričar i  potpredsednik SPS-a, svojim dolaskom u Beč, dao podršku u radu ASKD Vilhelmina Mina Karadžić i Zajednici srpskih klubova.

Istoričar prof. dr Predrag Marković
Foto: arhiva S. Matić

Luka Marković,  predsednik Zajednice je uručio prof. Markoviću knjigu „Srbi u Austriji“ na nemačkom jeziku i zahvalio se na svemu što čini za naš srpski narod širom rasejanja, a posebno u Austriji. U muzičkom delu programa, nastupila je violinistkinja Katarina Milisavljević, izvodeći himnu Bože pravde i pesmu Jutros mi je ruža procvetala.

Marković je, na kraju svog obraćanja, poručio prisutnima: „Gledam na Beč kao veliki centar Srpstva“. U znak podrške u  radu, Biblioteci Mina Karadžić prof. dr Predrag J. Marković  poklonio je svoja poznata istorijska dela. Prof. Svetlana Matić mu je u ime Društva, uručila Zahvalnicu za donaciju knjiga.

Predavanju su, između ostalih, prisustvovali: dr Vjera Rašković Zec, dr Zoran Babić, profesor Ekonomskog fakulteta u Banja Luci, Miodrag Mecanović, novinar i kulturni poslenik, Dušan Rašković, arheolog, Slavica Klajn, predsednica Kulturnog društva Zlatna reč-srpska kruna, Radmila Maksimović, predsednica KUD Branko Radičević, Dragutin Petković, predsednik Udruženja penzionera, privrednik Milun sa suprugom Nadom Nikolić, Dejan i Gordana Nikolajević i mnogi drugi.