Na poziv delegacije Beogradske opštine i Inženjerskog udruženja koja ga je posetila u Budimpešti tokom svoje posete 1892. godine, u period od 1. do 3. juna Nikola Tesla je boravio u Beogradu samo 31 sat.
Čuveni srpski naučnik je doputovao na beogradsku železničku stanicu 1. juna u kasnim večernjim satima. Stanica je bila puna sveta, okićena zelenilom, zastavama i grbovima mnogobrojnih udruženja. Bili su tu predsednik opštine, članovi odbora za doček, profesori Velike škole… Narod se gurao da vidi mladog i poznatog naučnika. Beograd je tada imao oko 62 000 stanovnika, a ostalo je zabeleženo da su ovom prilikom doputovali i ljudi iz drugih gradova Srbije da dočekaju slavnog Srbina.
Odseo je u hotelu „Imperijal“. Obišao je Kalemegdan i Narodni muzej, a u Velikoj školi održao je predavanje o svojim najnovijim istraživanjima i pronalascima. Uz najviše počasti 2. juna primio ga je Aleksandar Obrenović. Ukazom kraljevskih namesnika, u ime kralja Srbije odlikovan je ordenom sv. Save II reda. Ovaj orden je prvo odlikovanje koje je Tesla dobio za svoj naučni rad.
Do posete je došlo zahvaljujući ponajviše Đorđu Stanojeviću, profesoru fizike i mehanike na Vojnoj akademiji u Beogradu, zaslužnim za početke elektrifikacije Srbije. Tesla je razgovarao i o započetoj gradnji električne centrale u Beogradu
„Ja sam, kao što vidite i čujete, ostao Srbin i preko mora, gde se ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi i da svojim znanjem i radom podižete slavu Srpstva u svetu”, rekao je Tesla obraćajući se studentima.
Nedaleko od današnje Mostarske petlje, na Topčiderskom brdu, najverovatnije u vili kod Vajfertove pivare, priređena je velika manifestacija u njegovu čast. Između ostalih, tom prilikom pozdravio ga je i veliki srpski pesnik, lekar Jovan Jovanović Zmaj, pročitavši pesmu dobrodošlice Tesli. Tesla je inače bio veliki poštovalac Zmaja i prevodio ga je na engleski.
Tesla je rođen 10. jula 1856. u selu Smiljanu, u Lici, tada Vojna granica u sklopu Austrije. Rođen je u porodici sveštenika Srpske crkve (tada Karlovačka mitropolija). Otac mu je bio pravoslavni sveštenik, dok mu je i majka poticala iz stare svešteničke porodice Mandić.
Započeo je školovanje u rodnom Smiljanu, nastavio u Gospiću, Karlovcu, studirao je u Gracu i Pragu, ali studije nikada nije priveo kraju. Pre odlaska u SAD radio je u Mariboru, Pešti, Strazburu i Parizu.
Evropu je napustio 1884. godine, u nadi da će mu i u Njujorku, tada čuveni pronalazač i industrijalac Tomas Alva Edison, za čiju firmu je radio još u Parizu, pomoći da realizuje svoje tehničke inovacije.
U Edisonovoj firmi ostao je, međutim, manje od godine i već 1885. osnovao je u Njujorku vlastitu kompaniju „Tesla“ kada je i započeo izradu prvih modela predviđenih za korišćenje naizmenične struje – inovacija koja je preobrazila svet. Edison je, inače, bio veliki protivnik Teslinog izuma.
Tih godina je u novosadskom „Braniku” objavljen i prvi tekst, na srpskom jeziku, o Teslinim izumima, autor teksta naziva ga tada „srpski Edison”.
U Evropu iz Sjedinjenih Država Tesla je odlazio u dva navrata, 1889. i 1892. godine i oba puta boravio u rodnoj Lici. Aprila 1892. dospeo je u Gospić, gde je tada živela njegova teško obolela majka, koja je u njegovom prisustvu i umrla, 16. aprila.
Nikola Tesla, genijalni inovator i opredeljeni potpuni usamljenik, umro je u jeku Drugog svetskog rata u Njujorku, 7. januara 1943. godine. Urna s njegovim pepelom preneta je docnije u Beograd i danas se čuva se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu.
Datum Teslinog rođenja 10. jul, obeležava se u Srbiji kao Dan nauke. Grad Filadelfija u američkoj državi Pensilvanija, proglasio je njegov rođendan za zvanični praznik.
Muzej Nikole Tesle nalazi se Krunskoj ulici, koji poseduje preko 160.000 originalnih dokumenata, više od 2.000 knjiga i časopisa, preko 1.200 istorijsko-tehničkih eksponata. Arhivska građa iz Tesline zaostavštine je 2003. godine upisana u registar Uneska „Pamćenje sveta“.
Najznačajniji Teslini pronalasci su polifazni sistem, obrtno magnetsko polje, asinhroni motor, sinhroni motor i Teslin transformator. Takođe, otkrio je jedan od načina za generisanje visokofrekventne struje, dao je značajan doprinos u prenosu i modulaciji radio-signala, a ostali su zapaženi i njegovi radovi u oblasti rendgenskih zraka. Njegov sistem naizmeničnih struja je omogućio znatno lakši i efikasniji prenos električne energije na daljinu. Bio je ključni čovek na izgradnji prve hidrocentrale na Nijagarinim vodopadima. Autor je više od 700 patenata, registrovanih u 25 zemalja, od čega u oblasti elektrotehnike 112.