Početna Kultura Srpska akademija nauka i umetnosti priredila izložbu „Vladan Đorđević: portret neumornog stvaraoca”

Srpska akademija nauka i umetnosti priredila izložbu „Vladan Đorđević: portret neumornog stvaraoca”

Foto: arhiva SANU

U godini posvećenoj akademiku Vladanu Đorđeviću (Beograd, 1844 – Baden kod Beča, 1930), jednoj od najistaknutijih ličnosti kulturnog, naučnog i političkog života u Srbiji 19. veka, Srpska akademija nauka i umetnosti prirediće izložbu „Vladan Đorđević: portret neumornog stvaraoca” u Galeriji SANU od 3. novembra (od 11 sati) do 13. decembra 2020.

Po obrazovanju doktor medicine i prvi Srbin specijalista hirurgije, Đorđević je ostvario značajna postignuća u oblasti zdravstva i medicine ali je, kao pripadnik generacije romantičara, rad na kulturnom uzdizanju Srbije smatrao za svoju dužnost prema otadžbini. Bio je prvi Srbin lekar koji se bavio eksperimentalnim radom u medicini, inicirao je stvaranje Srpskog lekarskog društva (1872) i Srpskog društva Crvenog krsta (1876), osnovao je i uređivao prvi srpski stručni medicinski časopis i bio prvi istoričar srpske medicine. Kao vojni lekar bio je načelnik Saniteta Vrhovne komande u ratovima (1877/78 i 1885/86), prvi profesor higijene u Artiljerijskoj školi (preteča Vojne akademije), potom načelnik i reformator građanske zdravstvene službe (1879 – 1884) i tvorac prvih sistemskih zdravstvenih zakona (1879, 1881). U svojstvu predsednika Beogradske opštine (1884/85) započeo je komunalno uređenje prestonice i osnovao Novo groblje.

U političkom životu Srbije bio je aktivan od kraja sedamdesetih godina 19. veka, prvo kao vladin poverenik i poslanik u Narodnoj skupštini, potom kao ministar prosvete i crkvenih dela i zastupnik ministra narodne privrede (1888 – 1889), kraljevski izaslanik u Atini (1891 – 1894) i Carigradu (1894 – 1897) i predsednik Vlade (1897 – 1900).

Na polju književnog stvaralaštva, u koje je zakoračio u 14. godini života, ostavio je mnogobrojna dela – pripovetke, drame, romane i memoare. Bio je jedan od začetnika seoske i putopisne novelistike, dramski pisac, hroničar i istoriograf. Bibliografija Đorđevićevih radova broji preko 500 jedinica. Njegov časopis Otadžbina (1875 – 1892) bio je najbolji časopis za književnost, nauku i kulturu u drugoj polovini 19. veka.

U svojoj 25. godini izabran je za redovnog člana Srpskog učenog društva (1869), a 1892. godine za pravog člana Srpske kraljevske akademije. Svoj život je proživeo u skladu sa ličnim motom koji je glasio Laboremus! (Radimo!).

Izložbu čini dvanaest celina i ona sadrži bogatu arhivsku građu, umetnička dela velikana srpskog realizma Uroša Predića i Stevana Todorovića, kao i veliki broj originalnih izdanja. Eksponati su iz fondova Narodnog muzeja u Beogradu, Muzeja grada Beograda, Arhiva Srbije, Muzeja nauke i tehnike, Narodne biblioteke, Biblioteke grada Beograda, Univerzitetske biblioteke, Muzeja sporta, Crvenog krsta Srbije, Muzeja za istoriju farmacije, kao i Arhiva i Biblioteke SANU.

Cilj ove izložbe jeste da putem dokumenata, rukopisa, prepiske, umetničkih dela i fotografija, široj javnosti predstavi izuzetnu ličnost Vladana Đorđevića, neumornog stvaraoca i rodoljuba.

Izložbeni salon Galerije SANU radi svakog dana, osim ponedeljkom, od 11 do 19, a četvrtkom od 11 do 16 sati.

Autorska vođenja biće organizovana svake srede od 18 sati i subote od 12 sati. Prisustvo će biti omogućeno ograničenom broju lica, a sve u skladu sa kapacitetom prostora, epidemiološkim preporukama i ograničenjima, ističu u Galeriji SANU.