Početna Zanimljivosti Pad Carigrada 29. maja 1453. godine

Pad Carigrada 29. maja 1453. godine

Pad Carigrada 1453. godine
Foto: Fejsbuk stranica Srpske istorije

Utorak, 29. maj 1453. godine — dan koji nikada nije trebalo da svane i dan čije posledice svaki Pravoslavac oseća do danas. „Pad Carigrada je i pad svih Grka, Rusa, Srba, Bugara, Rumuna, Gruzina, Pravoslavnih Arapa itd. Izgubili smo svoj centar i svoje sunce oko kog smo se okretali. Naša najsvetija, najveća i najlepša Crkva Svete Mudrosti je postala džamija. Pad Carigrada bi bio ekvivalent padu Vatikana ili Meke i Medine u ruke nekakvih nevernika. Pad Carigrada je nagovestio i pad Srba i Grka u vekovno ropstvo i tešku borbu za oslobođenje.

Neka je slava poslednjem romejskom caru, našem Konstantinu XI Paleologu Dragašu (1449-1453), sinu srpske princeze Jelene Dragaš, koji je junački poginuo na zidinama svoga grada braneći svoju Pravoslavnu veru! I on i osnivač grada Sveti Konstantin Veliki nosili su isto ime“, istakli su na Fejsbuk stranici Srpske istorije.

Foto: Fejsbuk stranica Srpska istorija

Poslednja vizantijska carica i supruga hristoljubivog cara Manojla II Paleologa zvala se Jelena Dragaš (1372 – 1450) – srpska princeza i praunuka svetog kralja Stefana Dečanskog. Jelena je bila kći srpskog oblasnog gospodara jugoistočnog dela nekada moćnog Dušanovog carstva, Konstantina Dragaša Dejanovića, a među žiteljima Carigrada uživala je izuzetno poštovanje, nazivana „svetom gospođom“ i „najsvetijom među caricama“. Nakon smrti njenog muža Jelena se zamonašila pod imenom Ipomonija, a njen mlađi sin Konstantin Dragaš nasledio je romejski tron zadržavši i majčino prezime.

Nalik spartanskom kralju Leonidi, poslednji romejski car se svesno žrtvovao. Svedočanstva preživelih u bici su identična: Konstantin Dragaš je 29. maja 1453. na mestu gde su janičari provalili kapiju i ušli u Carigrad skinuo purpurni ogrtač i ostale carske oznake i sa svog belog konja smelo izdao poslednju naredbu za juriš, poginuvši kao običan vojnik.