Početna Kultura Novi prevodi dela srpskog pisca Gorana Petrovića na francuski i ukrajinski jezik

Novi prevodi dela srpskog pisca Gorana Petrovića na francuski i ukrajinski jezik

Pisac mlađe generacije Goran Petrović
Foto: Wikipedia

Dela srpskog pisca mlađe generacije Gorana Petrovića prevođena su na ruski, francuski, italijanski, španski, nemački, ukrajinski, slovenački, poljski, makedonski, mađarski, češki, slovački, grčki, holandski, bugarski i persijski jezik.

Lepe vesti za samog pisca, kao i za srpsku kulturu, stigle su iz Francuske i Ukrajine, gde su proteklog meseca objavljena dva njegova dela. U Francuskoj, u izdanju izdavačke kuće Notabilia, izašla je u prevodu Gojka Lukića knjiga izabranih priča Gorana Petrovića „Sve što znam o vremenu”. U Ukrajini, u izdranju izdavačke kuće Komora iz Kijeva, objavljen je roman Gorana Petrovića „Atlas opisan nebom” u prevodu Ale Tatarenko.

Na francuski jezik ranije su prevedeni romani „Sitničarnica – Kod srećne ruke”, „Opsada crkve Svetog Spasa”, „Ispod tavanice koja se ljuspa” i „Atlas opisan nebom”. (Sitničarnica i Tavanica su objavljene u ponovljenom izdanju). Sa druge strane, roman „Atlas opisan nebom” je Petrovićevo treće delo prevedeno na ukrajinski jezik. Pre toga su prevedeni roman „Sitničarnica – Kod srećne ruke” i zbirka izabranih priča „Sve što znam o vremenu”.

„Sve što znam o vremenu” na francuskom
Foto: amazon.fr

Inače, Petrovićevi romani i priče objavljeni su u preko sto izdanja, od čega pedeset u prevodu na pomenutim jezicima. Rođen je u Kraljevu, 1961. godine. Jugoslovensku i srpsku književnost studirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je knjigu kratke proze „Saveti za lakši život”(1989), roman „Atlas opisan nebom”(1993), zbirku pripovedaka „Ostrvo i okolne priče” (1996), roman „Opsada crkve Svetog Spasa(1997), roman „Sitničarnica – Kod srećne ruke” (2000), zbirku pripovedaka „Bližnji (2002), knjigu izabrane kratke proze „Sve što znam o vremenu” (2003), dramski tekst „Skela” (2004), zbirku pripovedaka „Razlike” (2006), knjigu zapisa „Pretraživač (2007), novelu „Ispod tavanice koja se ljuspa(2010) i dramski tekst „Matica” (2011). 
Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu. Neka od njegovih dela prilagođena su za pozorište, televiziju i radio: „Opsada crkve Svetog Spasa” (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; „Skela” (po sopstvenom tekstu, produkcija Narodno pozorište u Beogradu, režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radio-drama „Bogorodica i druga viđenja” (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film „Bližnji” (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama „Iznad pet trošnih saksija” (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; „Matica”(po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.

Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja, među kojima su književna stipendija Fonda Borislava Pekića, nagrada Meša Selimović, Ninova nagrada za roman godine, Vitalova nagrada, Račanska povelja, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, nagrade Borisav Stanković, Svetozar Ćorović, Ivo Andrić, Laza Kostić i dr. Član je Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a 1.11.2012. izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti.