Početna Događanja Bečki muzej Albertina uvrstio slike Uroša Đurića iz Beograda u slanu postavku

Bečki muzej Albertina uvrstio slike Uroša Đurića iz Beograda u slanu postavku

Dela Uroša Đurića uvrštena u stalnu postavku muzeja Albertina u Beču
Foto: arhiva Dunav.at

Sedam dela poznatog Beograđanina Uroša Đurića iz ciklusa „Bespredmetni autonomizam” nastalih od 1995. do 1997. godine, uvrštena su u stalnu postavku muzeja Albertina u Beču. Uroš Đurić je vizuelni umetnik iz Beograda, u kojem živi i radi. Studirao je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kao i slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti. Na FLU je magistrirao 1998. na slikarskom odseku.

Njegov opus je, od najranijih dana prisutan na međunarodnoj sceni. „Njegovi radovi počev od 2001. predstavljani su u Austriji u okviru samostalnih i kolektivnih izložbi u najznačajnijim institucijama kao i u brojnim publikacijama, a dela su mu zastupljena i u tamošnjim kolekcijama Museum Moderner Kunst Sammlung Ludwig u Beču i EVN sammlung u Maria-Enzersdorf“, piše portal Dunav.at

Tokom višedecenijske aktivnosti prezentovan od strane brojnih domaćih i internacionalnih kustosa kao i vodećih specijalizovanih art-magazina širom sveta. Početkom osamdesetih godina 20. veka, bio je jedan od protagonista beogradske pank scene, priključujući se bendu Urbana gerila kao bubnjar. Na likovnoj sceni je prisutan od 1989, pokretanjem Autonomističkog (anti) pokreta sa Stevanom Markušem, s kojim potpisuje Manifest autonomizma (1994).Učestvovao je u više umetničkih akcija,radionica, strip izdavaštvu,bavio se grafičkim dizajnom. Jedan je od osnivača umetničke asocijacije Remont,u okviru koje pokreće Galeriju Remont i istoimeni art magazin. Radovi mu se nalaze u mnogobrojnim javnim i privatnim kolekcijama širom Evrope i SAD.

Igrao je u više igranih i dokumentarnih filmova,[8] a široj javnosti je postao poznat po ulogama u seriji filmova Mi nismo anđeli, reditelja Srđana Dragojevića. Od 2013. godine do septembra 2018. godine bio je učesnik kviza „Potera“.

Muzej Albertina je osnovao vojvoda Albert od Saksonije-Tešena 70-ih godina 18. veka i u njemu se čuvaju dela Leonarda da Vinčija, Mikelanđela, Rafaela, Peter Paul Rubensa, Oskara Kokoške, Rembranta, Albrehta Direra, Gustava Klimta i Egona Šilea.