Početna Događanja Koja si poznata Srpkinja?“ i „Da li se u tebi krije carica...

Koja si poznata Srpkinja?“ i „Da li se u tebi krije carica Milica?“

Uz pomoć Tik -toka nastao je film Poznate srpske žene, rad starijije grupe učenika iz Majntala

Učenici Srpske dopunske škole u nemačkoj pokrajini Hesen su sa svojom nastavnicom Bojanom Rakonjac na časovima srpskog jezika analizirali film koji su snimili prošle godine, o znamenitim Srpkinjama, „koje su bile dovoljne odvažne da iskorače iz, često nametnutih pozicija, i budu prve ženske osobe u do tada pretežno muškim zanimanjima“. Film pod nazivom „Mi smo menjale svet“ je bio povod da se đaci na časovima pozabave njihovim neobičnim sudbinama. „Prosto se nametnulo pitanje: Da li u nama danas ima nešto njihovo? Da li smo im nalik? Kao rezultat naše analize nastala su i dva testa ličnosti: „Koja si poznata Srpkinja?“, ( rad starije grupe učenika iz Darmštata) i „Da li se u tebi krije carica Milica?“ (rad starije grupe učenika iz Hrama Vaskrsenja Gospodnjeg u Frankfurtu)“, ispričala je za portal Rasejanje.info nastavnica Bojana Rakonjac.

„Testovi su namenjeni da se zabavimo i saznamo nešto novo iz naše istorije. A ko zna možda se u nama ,zaista, krije Jelisaveta, Milunka, Milica… Ono što je izvesno jeste da imamo važan zadatak da ih se sećamo i budemo ih dostojni“, dodala je Bojana.

Ona je naglasila da je Dan žena je „praznik kada se setimo svih bliskih, voljenih i posebnih žena iz našeg okruženja, spremimo im poklon i  posvetimo posebnu pažnju ( koja ne bi smelo da izostaje ni jednog dana u godini)“. Ipak tokom istorije, mnoge žene u Srbiji su bile dovoljne odvažne da iskorače iz, često nametnutih pozicija, i budu prve ženske osobe u do tada pretežno muškim zanimanjima.

Do 1830. godine žene u Srbiji gotovo da nisu izlazile iz kuće, nosile su feredže i morale su, čak i muškom detetu da se sklanjaju sa ulice. Žena nije imala pravo na nasledstvo, nije imala pravo ni na kakvu imovinu bez obzira da li je od oca ili brata. Žena nije imala pravo čak ni nad svojim detetom. Građanski zakonik iz 1844. godine je žene izjednačavao sa „maloletnicima, mentalno poremećenim i sumanutim licima, raspikućama i propalicama“.

Žene se nisu školovale, jer se smatralo da će obrazovanje devojaka narušiti porodicu, jer će „žene da se osamostale i postanu neposlušne očevima, braći i muževima“, a uostalom neće biti ni trgovci ni popovi, pa zašto da se školuju! Sa druge strane Katarina Milovuk, upravnica Više ženske škole je isticala da „pismene žene, rađaju pismenu decu“.

Tokom  istorije, dok još to nije bilo dozvoljeno nekolicina njih je uspela i izborila se da se školuju, zapošljavaju, odlučuju o sebi, da poseduju imovinu, da ne trpe nasilje, da učestvuju u odluci o rađanju broja dece…

Da li ste znali da je u Srbiji knjeginja Milica, bila prva žena diplomata; knjeginja Ljubica Obrenović, prva žena koja je sedela i obedovala sa muškarcima za istim stolom; Marija Milutinović, prva žena advokat, koja nam donosi i prvu peglu u Srbiju; kraljica Marija Karađorđević, vlasnica prve vozačke dozvole izdate ženi; Draginja Draga Ljočić, prva koja se upisala na Veliku školu, prva žena lekar i prva žena koja je zadržala svoje prezime;Isidora Sekulić, prva žena akademik; Draginja Ružić Popović, prva profesionalna glumica u Srbiji; Svetlana Bilić, prva žena fudbalski sudija; Desanka Ruvidić Okoličanin, prva žena farmaceut; Danica Tomić, prva žena pilot; Vukosava Velimirović, prva vajarka; Katarina Ivanović, prva slikarka; Ksenija Atanasijević, prva žena doktor nauka; Marija Magazinović, prva žena koja je upisala Pravni fakultet, prva bibliotekarka i novinarka; Smilja Joksić Kostić, prva žena docent na Medicinskom fakultetu; Katarina Milovuk, upravnica Više ženske škole i prva koja je tražila da je upišu u birački spisak; Jelisaveta Načić, prva žena arhitekta; Milica Stojadinović Srpkinja, prva pesnikinja; Soja Jovanović, prva žena režiser; Beta Vukanović, priredila prvu slikarsku izložbu u Srbiji; Delfa Ivanić, humanitarka i prva žena dobitnica krsta milosrđa „Florens Najntingel”, sa Nadeždom Petrović osnovala Kolo srpskih sestara;  Jelena Dimitrijević, prva žena koja je objavila prozno delo i svetska putnica; Ljubica Marić, prva kompozitorka; Draginja Gavrilović, prva žena romanopisac; Milunka Savić, najodlikovanija žena u istoriji ratovanja;Sofija Jovanović, ratnica; Mara Rosandić, prva žena školovani fotograf; Petrija (Obrenović) Bajić, prva koja se udala u venčanici…